Ma koliko se trudile nacionalističke horde da je devedesetih godina prošlog vijeka razbiju nijesu uspjele.
Ali su uspjele da je toliko osakate, da je danas BiH nešto između, između stvarnog i tamo negdje, s tendencijom da potpadne pod potpunu okupaciju, sa ostavljenim identitetskim simbolima koji ništa ne znače i sa poslušničkom kompradorskom vlasti, ili da ponovo potone u sukobe sa nacionalističkim barjacima koji će sada imati mnogo manji značaj jer će sada biti dominantni oni imperijalistički za koju će ginuti bosanska mladost sa svih njenih strana.
Da li su mogući novi sukobi u BiH?
Ne, ukoliko se bude pitao narod. A sami vladajući kompradori nisu sposobne za tako nešto, niti im je stalo do stvarnog sukoba. Da, ukoliko se međuimperijalistički sukob iz Ukrajine proširi na Balkan, posebno uslijed destabilizacije i otvorene bitke imperijalista za Srbiju.
Sada, sa novim pokušajima učvršćenja svog kompradorskog režima u Bosni i Hercegovini, zapadni imperijalisti, većinom američki, prisliljeni su da sve otvorenije utiču na veću zavisnost svojih polukolonija (BiH među njima). Zbog zaoštravanja svjetske krize BiH ulazi u sve dublju zavisnost i okupaciju od inostranog kapitala. OHR je jedan od glavnih alata u nametanju volje inostranog kapitala narodnim masama BiH, pokušavaju da uspostave zakone koje bi zadovoljile potrebe njihovih kapitalista. S takvim načinom rada imperijalistički okupatori upravo pokazuju svoje pravo lice i sve otvorenije i slobodnije nastupaju, spremni da BiH prodaju bilo kome ako im je to interes.
U BiH dolazi do sukoba ne samo ruskog i američkog imperijalizma, već i između svih drugih imperijalista koji imaju sopstvene interese u regionu, a koji ne žele da kompromituju svoju poziciju kako bi pomogli interesu drugoga imperijaliste.
Upravo kroz te sukobe jedni druge slabe i daju više prostora za nešto sada naizgled nemoguće – za razvoj revolucionarnog pokreta unutar BiH.
U BiH se primjećuju naznake zaoštravaja protivriječnosti između narodnih masa i imperijalističkih okupatora i pojavljuju se prvi znaci spremnosti na otpor. U isto vrijeme dolazi do zaoštravanja protivriječnosti između nacionalnih i sitnih kapitalističkih slojeva sa imperijalizmom koji ugrožava položaj nacionalnih i sitnih buržuja i tjera ih da se bune.
Zbog zaoštravanja ovih protivriječnosti dio narodni masa je nedavno izašao u protest protiv OHR-a i ugrožavanja nacionalnog suvereniteta Bosne i Hercegovine. Međutim, u ovim protestima narodi Bosne su vođeni od strane političkih predstavnika slojeva nacionalne i sitne buržoazije kao jedine klase u ovom momentu sa dovoljno političke moći za takav poduhvat. Ovu protesti narodnih masa sa višim i srednjim slojevima na čelu će neizbježno završiti u porazu za narodne mase. Buržoazija nije sposobna da vodi istinsku antiimperijalističku borbu, i uvijek je spremna na kompromis na štetu radničkih i potlačenih masa BiH.
Historija je bezbroj puta pokazala da je jedini put do istinskog nacionalnog oslobođenja nacija i naroda samo kroz oružanu borbu vođenu od strane narodnih masa koje vodi proleterska klasa kroz svoju partiju.
Partija rada jeste i uvjek će biti uz narodne mase Bosne i Hercegovine u svojoj pravednoj borbi protiv imperijalističke okupacije, ali naglašava da put do pobjede naših naroda nad imperijalizmom vodi kroz stvaranje revolucionarne političke sile koja bi zajedno sa narodnim masama stvorila i branila nove organe političke moći na prostoru Bosne i Hercegovine.
Obespravljenje mase Bosne i Hercegovine trenutno su još u defanzivi prema vlasti, imperijalističkim okupatora i svojim kapitalističkih krvopija. Pojedini izlivi nezadovoljstva i bunta imaju taj stihijski, neorganizovani otpor, bez jasnog cilja i bez jakog revolucionarnog subjekta koji bi predvodio taj otpor protiv strane okupacije i njihovih slugu u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. Predvodio borbu ujedinjenog naroda Bosne I Hercegovine za jedinstvenu i ponovo prkosnu Bosnu.
SMRT KOMPRADORSKIM SLUGAMA OKUPATORA!
SMRT OKUPATORIMA i RAZBIJAČIMA BOSNE I HERCEGOVINE!
BALKANSKIM POKRETOM OTPORA!